Na poziv Odjela za rani jezični razvoj Hrvatskog filološkog društva, u srijedu, 18. listopada 2023. godine, u prostorijama Društva sveučilišnih nastavnika na Frankopanskoj 5a (drugi kat), s početkom u 18:00 sati, naša magistra logopedije Antonija Blaži Ostojić, doktorandica na Poslijediplomskom doktorskom studiju Poremećaji jezika, govora i slušanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održala je predavanje pod naslovom: “Connecting the dots”- Izvođenje zaključaka i razumijevanje pitanja u djece urednog i narušenog jezičnog razvoja.
O Autorici Predavanja
Antonija Blaži Ostojić, magistra logopedije i doktorandica Poslijediplomskog doktorskog studija Poremećaji jezika, govora i slušanja na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, voditeljica je kliničko-istraživačke djelatnosti Logo Centra Blaži. Svoje obrazovanje započela je na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjeru Logopedija, gdje je diplomirala 2017. godine s pohvalom summa cum laude. Kroz svoj rad, mag. Blaži Ostojić specijalizirala se u provedbi specifičnih logopedskih dijagnostičkih postupaka i savjetovanju roditelja djece s teškoćama u području komunikacije, jezika i govora.
Važnost Teme Predavanja
U svom izlaganju, magistra Blaži Ostojić bavi se problemom jezične obrade i jezičnog razumijevanja i zaključivanja na temelju pročitanog teksta. Kombinirajući visoko specifične, eksperimentalne metode u stvarnom vremenu (putem korištenja eye-tracking uređaja) i u odgođenom vremenu (odgovaranje na pitanja), istražuje koji jezični čimbenici olakšavaju, a koji otežavaju razumijevanje pisanog teksta u djece narušenog i urednog jezičnog razvoja. Razumijevanje teškoća jezične obrade i teškoća jezičnog razumijevanja ključni su za razumijevanje jezično-utemeljenih poremećaja kao što je na primjer disleksija i razvojni jezični poremećaj. Upravo razumijevanje prirode navedenih teškoća važno je za pouzdanu i kvalitetnu logopedsku dijagnostiku i učinkovitu terapiju, ali i za davanje preporuka prilikom individualizacije nastavnih pristupa i programa u odgojno-obrazovnom radu s djecom s disleksijom/ razvojnim jezičnim poremećajem.
Sažetak izlaganja možete pročitati u nastavku…
Sažetak izlaganja
Krajnji cilj čitanja je razumijevanje pročitanog sadržaja. Ova vještina ključna je za uspjeh u svakodnevnom i akademskom funkcioniranju. The Simple View of Reading teorija, jedna od najzastupljenijih teorija čitanja, ističe vještinu dekodiranja i jezično razumijevanje kao temeljne konstrukte za uspješno razumijevanje pročitanog. Međutim, da bi čitatelj u potpunosti uspješno razumio pročitani sadržaj odnosno izgradio točnu mentalnu i koherentnu reprezentaciju teksta, mora uspješno aktivirati i procese s viših razina jezične obrade. Uz prepoznavanje riječi i prizivanje njihovih odgovarajućih značenja, mora također moći integrirati informacije percipirane iz više rečenica i stvoriti uzročne veze među informacijama iz teksta, oslanjajući se pritom na svoje pozadinsko znanje o specifičnoj temi te, konačno, izvesti zaključke o pročitanom. Upravo se vještina zaključivanja o onome što je eksplicitno (doslovno) i implicitno izraženo kroz tekst odražava kroz uspješno odgovaranje na pitanja o pročitanom tekstu. Postoji nekoliko razina razumijevanja (npr. lokalno/ globalno razumijevanje), odgovarajućih vrsta pitanja za procjenu razumijevanja (npr. literarna/ inferencijalna pitanja) te vrsta zaključaka (eng. bridging i elaborative inferences, npr.). S obzirom na složenu prirodu ovih procesa, jasno je da su zahtjevi koji se postavljaju pred djecu, posebno onu narušenog jezičnog razvoja (npr. djecu s razvojnim jezičnim poremećajem i disleksijom) vezano za izvođenje zaključaka i razumijevanja pitanja na temelju pročitanog teksta, značajni.
U izlaganju će se predstaviti teorijski koncept procesa izvođenja zaključaka i razumijevanja pitanja kao važnih konstrukata razumijevanja pročitanog. Također, raspravit će se o načinu na koji djeca narušenog jezičnog razvoja (NJR) izvode iste i s kojim se teškoćama susreću u tim procesima (u odnosu na djecu urednog jezičnog razvoja- UJR), u okviru podataka dobivenih istraživanjem procesa razumijevanja pročitanog u djece NJR i UJR u hrvatskom jeziku.
Predavanje Hrvatskog filološkog društva – Antonija Blaži Ostojić, mag. logoped.
